Evropa na jugu Srbije

 Pobednički članak za Srbiju - Evropska nagrada za mladog novinara "Proširi svoju viziju" 2009 - Evropska Komisija, Direktorat za proširenje

Projekat "Evropske kuće"

Evropa na jugu Srbije

Bo�idar Đelić i Josep LloverasCentar za razvoj građanskog društva "Protecta" iz Niša razvio je ideju u saradnji sa "Media & Reform Centrom" iz Niša i organizacijom "Patriotizam" iz Bugarske. "Evropske kuće" su opremljene kancelarijskim nameštajem u bojama EU i svaka od njih ima "info korner" i biblioteku. Ovaj projekat ne promoviše Evropsku uniju, već pruža građanima informacije kako bi videli da je EU realnost, a ne neki apstraktni pojam


Piše MILENA STOŠIĆ
Niš, SRBIJA


U okviru projekta stvaranja mehanizama za veću dostupnost informacijama i bolje razumevanje procesa EU integracija u Pirotu je 27. marta zvanično otvorena "Evropska kuća", treća u južnoj i jugoistočnoj Srbiji (posle Niša i Vranja). Božidar Đelić, potpredsednik Vlade Srbije i Žosep Ljoveras, šef delegacije Evropske komisije u Srbiji učinili su to simboličnim otkrivanjem table na ulazu i zajedničkom fotografijom, na kojoj se jedna uz drugu nalaze zastave Srbije i Evropske unije.

Prema rečima Jelene Stevanov iz Kancelarije za evropske integracije Vlade Srbije, sam projekat "Evropske kuće" - koji realizuje Centar za razvoj građanskog društva "Protecta" iz Niša, a finansira Evropska unija - omogućava viši nivo učešća građana jugoistočne Srbije, posebno mladih ljudi, u debati o EU i evropskim integracijama. Sve to kroz razmenu informacija i primera dobre prakse u ovoj oblasti, što je u potpunosti u skladu sa ciljevima koje Kancelarija želi da postigne u saradnji sa civilnim sektorom. Delovanje "Protecte" prepoznato je kao značajan faktor u širenju evropskih ideja i vrednosti u Srbiji, posebno na jugu.

Dragan PetkovicDo sada je u okviru projekta održano šest debata, a u planu je niz akcija edukativnog i interaktivnog karaktera, sve sa krajnjim ciljem da se omogući bolje razumevanje Evropske unije i samog procesa integracije Srbije u EU. O neophodnosti realizacije ovakve ideje i o "Evropskim kućama", za WAVE magazine govori Dragan Petković, projekt menadžer.

- U ovom poslu sam punih deset godina i poznajem kako ljude tako i institucije na ovom prostoru. Znam da se, nažalost, ovde stvari u poslednjih deset godina retko ili uopšte ne dešavaju. U Beogradu imate više od 100 ambasada, kulturnih centara i milion institucija različite vrste, i građani mogu da čuju različite priče i da dobiju prave informacije. Sve to stiže sa dosta zakašnjenja do nas ovde na jugu. Obično ljudi iz ovih krajeva odlaze za Beograd da dobiju ono što traže, da se raspitaju recimo za neku stipendiju ili slično. Mi želimo da to dovedemo u ovaj region, da pokažemo da je jug Srbije oblast sa puno potencijala.

Kada je reč o samom nivou informisanosti u vezi sa EU integracijama Petković procenjuje da je on nizak ili ne postoji:
- Naš put ka Evropskoj uniji vezuje se isključivo za status Kosova ili za Haški tribunal, što je neosporno deo ovog procesa, ali mislim da je podjednako važno govoriti i o drugim komponentama priče, kao što su na primer iskustva drugih zemalja iz okruženja. To su priče ljudi i zemalja koje su bile u sličnoj situaciji u kojoj smo mi sada, sa sličnim problemima, i danas posle svega oni dobro žive i vredne su članice EU. Mislim da ovde ljudima nedostaje malo tog prozora u svet, da vide da nisu sami, jedini, već da ima još puno sličnih sudbina, kao i to da postoji bolje sutra i to veoma blizu.

Šta su "Evropske kuće" i kako one izgledaju?

- "Evropske kuće" postaju neka vrsta institucije i imaju svoj fizički prostor, za sada u Nišu, Pirotu i Vranju. Međutim, njih čini pre svega tim od deset mladih, vrednih i fantastičnih ljudi koji veruju u ono što rade. Ideja je nastala u saradnji sa "Media & Reform Centrom" iz Niša i organizacijom "Patriotizam" iz Bugarske. "Evropske kuće" su opremljene kancelarijskim nameštajem u bojama EU i svaka od njih ima "info korner" i biblioteku u kojoj možete naći različite materijale iz raznih oblasti zemalja članica Unije. Svakako najveći broj publikacija odnosi se na sam proces evropskih integracija. Ovo nije projekat koji promoviše EU, već projekat koji građanima pruža informacije šta to za njih konkretno znači. Ljudi će moći da vide da je Evropska unija realnost, a ne neki apstraktni pojam, da vide da je to deo života i njihova svakodnevica!

Na svečanom otvaranjuNaša primarna ciljna grupa su mladi između 18 i 30 godina, ali su ljudi apsolutno svih starosnih dobi dobrodošli. Debate koje su do sada održane bile su organizovane za srednjoškolce, studente i institucije.

Kakvi su dosadašnji utisci? Kako ljudi reaguju na ovu temu?

- Fantastično! Kada čujete mlade ljude od po petnaestak godina u Vranju ili Pirotu kako postavljaju veoma zrela pitanja i vode fantastične diskusije znam da ima nade. Jer sve što treba ovoj zemlji jesu ljudi koji razmišljaju svojom glavom, a ne donose odluke na osnovu bilborda predizbornih kampanja, ma čija politička partija to bila. Mladi ljudi u ovom delu Srbije uskraćeni su za mnogo šta, pa i za informacije o tome šta proces evropskih integracija donosi. Ukoliko smo uspeli da te informacije prenesemo stotinama mladih ljudi to je velika stvar, a siguran sam da su rezultati daleko veći.

Od koordinatorke "Evropske kuće" u Nišu Jelene Stajković dobili smo informaciju da je pored organizovanja debata i tribina na teme za koje su mladi pokazali najviše interesovanja (od predrasuda o gubljenju nacionalnog identiteta, informisanja o mogućnostima studiranja, do objašnjavanja terminologije i samog procesa integracija) u planu i obeležavanje Dana Evrope 9.maja. Kakve još aktivnosti možemo da očekujemo?

- Ovaj projekat će imati edukativnu kampanju sa primerima i pričama iz običnog života iz drugih zemalja koje su sada već članice EU. Biće raznih filmova, kulturnih večeri, izložbi, sastanaka, aktivnosti na ulicama, obrazovnih emisija... zaista puno toga, a ljudi koji su zainteresovani za učešće u našim aktivnostima i žele da daju svoj doprinos na taj način, moći će to da urade u svakom trenutku.

Zašto se pitanje nacionalnog identiteta tako često pominje kada se govori o evropskim integracijama?
Nacionalni identitet nije nešto što vam neko daje pa samim tim, po mom uverenju, niko i ne može da vam ga otme ili uništi. Najbolji način da ga izgubite jeste da postanete siromašni i bespomoćni i u tim trenucima ta kategorija je sigurno nešto poslednje o čemu ćete misliti. Ako bolje pogledate videćete da - što je zemlja kvalitetnija i bogatija ona ima jači nacionalni identitet. Zato sam ubeđen da će sa napretkom države nacionalni identitet rasti, a ne opadati, jer - kada vas neko pita odakle ste, da li ćete biti ponosniji da kažete da ste iz Srbije koja je siromašna i sama ili one koja je napredna i bogata zemlja.

Na kraju krucijalno pitanje i poruka koju ovaj projekat šalje - šta Srbija dobija članstvom u Evropskoj uniji, a šta EU može da dobije prijemom Srbije?
Srbija članstvom u EU dobija puno. Kao što mnogi kažu, to je društvo bogatih, dakle činjenica da se krećemo na putu ka EU pokazuje da naše društvo napreduje, postaje kvalitetnije, bogatije i to ne samo u ekonomskom, već i u kulturološkom smislu. Članstvo u EU znači pre svega standard i kvalitet života običnih ljudi. Srbija time dobija stabilnost, sigurnost, ekonomski prosperitet i skoro 30 prijatelja. Ne postoji bolji način da očuvate svoju zemlju i svoje interese, nego da oko sebe imate još 27 zemalja u ovom trenutku koje su spremne da brane zajednički interes. EU prijemom Srbije dobija pre svega stabilnost i jedinstveno ekonomsko tržište. Već se mnogo puta kroz istoriju pokazalo da je stabilan Balkan veoma bitan za stabilnost cele Evrope. Sama evropska ideja je i nastala na temeljima stabilnosti, uzajamnog poštovanja i interesa, nasuprot ratu i sukobu između evropskih nacija. EU takođe dobija još jednu zemlju sa veoma starom kulturom i tradicijom.

Projekat "Evropske kuće" nema ograničeno trajanje i, prema rečima našeg sagovornika, kada Srbija bude postala članica EU, on će imati ulogu da i dalje informiše građane o njihovim mogućnostima unutar Unije - kojih će tada i biti mnogo više.


(Objavljeno u INTERNATIONAL YOUTH WEB MAGAZINE WAVE www.wavemagazine.net: 15.04.2009.)

Нема коментара:

Постави коментар